Organizovani kriminal

Organizovani kriminal je vrsta nezakonite radnje u kojem postoji organizacijska struktura slična korporaciji ili udruženju. Osnovi cilj organizovanog kriminala je sticanje materijalne koristi ili dohotka. Dohotak se stiče prodajom droge, prostitucijom, krijumčarenjem oružja, švercom, piratsvo u muzici i filmovima, pornografiji, trgovanje sa zemljama pod embargom i ostalim zabranjenim radnjama.

Termin organizovani kriminal prvi put je službeno je upotrijebljen u 1951 izvještaju senatskog odbora američkog Senata pod predsjedavanjem senatora E. Kafannera, Od tada se pojavio veliki broj različitih definicija i shvaianja organizovanog kriminala. U Sjedinjenim Američkim Državama, Akt za kontrolu organizovanog kriminala (1970) definiše organizovani kriminal kao “Grozne aktivnosti visoko organizovanog, disciplinovanog društva…”

Prijedlozi definicije mnogobrojni su, a potječu od nacionalnih zakonodavstava i međunarodnih organizacija.

Najbrojniji su sukobi stavova po pitanju uslova potrebnih za postojanje organizovanog kriminaliteta. U tom smislu, mišljenja autora mogu se sistematizovati u dve grupe.
Prema shvatanju prve grupe autora, organizovani kriminalitet podrazumeva ne samo postojanje kriminalne organizacije sa čvrstom disciplinom i organizovanošću, hijerarhijom, precizno određenim zadacima i planiranjem kriminalne aktivnosti čiji je cilj ostvarivanje dobiti, već i njenu povezanost sa državom i njenim organima.
Prema drugom shvatanju, za postojanje organizovanog kriminaliteta nije potrebno da postoji određena veza između kriminalne organizacije i države i njenih organa, već je dovoljno postojanje kriminalne organizacije koja, radi sticanja protivpravne imovinske koristi vrši razne oblike kriminalne delatnosti.

Uprkos ovim oprečnim gledištima, ne može se zanemariti uloga države, i to kako sa aspekta uspostavljanja veza sa kriminalnim organizacijama, tako i sa aspekta suprotstavljanja organizovanom kriminalitetu. Naklonost države omogućuje nesmetano djelovanje kriminalnih organizacija, koje bi, inače, bez aktivne saradnje, odnosno pasivne podrške (odnosno prećutnog odnosa) državnih subjekata, bilo teško održivoza njegovo manifestovanje nužna veza sa državom i njenim organima, odnosno stvaranje određenog uticaja u političkim i privrednim strukturama.

Pravosuđe i politika u Crnoj Gori

U analizi iz 2022. godine Evropska komisija (EK) je pohvalila napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala. Brisel i EK opet upozorava Brisel opet upozorava na politiku u pravosuđu Crne Gore je pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir.
U dokumentu se konstatuje da je u slučajevima organizovanog i teškog kriminala i dalje rasprostranjena primjena sporazuma o priznanju krivice. Navodi se i da je u tim predmetima u poređenju sa težinom zločina nastavljeno sa praksom neproporcionalno niskih zatvorskih i novčanih kazni i konfiskacijama imovine.

Crna Gora je dovoljno "mala da svako svakog zna".
Zahvaljujući svom geografsjkom položaju povoljno je mjesto za tranzit i šverc robe.
To je čini pogodnim za različite kriminalne djelatnosti, ali i za praćenje tih djelatnosti.

Oni koji već dugo istražuju organizovani kriminal u bivšoj Jugoslaviji smatraju da taj kriminal, vezan za državne tajne službe, druge obavještajne službe, američke i evropske, štite, u zamjenu za informacije, ili čak kroz političke dogovore, piše Le Monde.

Milo

20. maja 2023 nakon inaguracije novog predsjednika Jakova Milatovića, Milo Đukanović je postao nosilac počasne titule "bivši predsjednik Crne Gore". Poslije prestanka funkcije, ima pravo na naknadu zarade, da koristi kancelariju, ima po jednog savjetnika i administrativnog radnika i koristi službeni automobil sa vozačem. Kao nosilac te počasne titule Milo Đukanović će od jula 2023, iz državne kase primati 1.680 eura platu.
Da li je to dovoljno, previše, ili ga sljeduje nešto mnogo gore, zavisi koga pitate.

Tokom raspada Jugoslavije podržavao je politiku Slobodana Miloševića. Nakon političkih smjena (tzv. »antibirokratska revolucija«) u Crnoj Gori 1989. postao je sekretar Predsjedništva CK SK Crne Gore.
1990–91. sudjelovao je u reorganizaciji crnogorskoga Saveza komunista u Demokratsku partiju socijalista Crne Gore (DPS); od 1994. stranački je potpredsjednik.
1991–98. bio je crnogorski premijer.
Krajem 1995. počeo "ispotiha"je zagovarati proevropsku reformsku politiku i crnogorsku samostalnost.
Potkraj 1996. ušao je u otvoreni sukob s Miloševićem i njegovim pristašama u DPS-u koje je vodio predsjednik stranke Momir Bulatović. Na predsjedničkim izborima u oktobru 1997. pobijedio je Bulatovića.
1998. izabran je za predsjednika DPS-a. Od 1998. do 2002. bio je predsjednik Crne Gore, a 2003–06. premijer (nakon izbora u kojima je predvodio Demokratsku koaliciju za evropsku Crnu Goru); ponovno premijer 2008–10. i 2012–16.
Vodio je crnogorsko izdvajanje iz državne zajednice sa Srbijom i proglašenje crnogorske neovisnosti (2006), te njezino približavanje Evropskoj uniji i NATO-u.
Tri se puta povlačio s državnih funkcija (2006–08., 2010–12. i 2016–18), ali je ostao predsjednik DPS-a.
Pobijedio je na predsjedničkim izborima u 2018., a poražen je na izborima u aprilu 2023.

Direkcija italijanskog tužilaštva za borbu protiv mafije iz Barija počela je 1999. Istragu nad 15 osoba iz Italije i Crne Gore.
Đukanović je 2007. obaviješten da bi mogao biti optužen zbog umiješanosti zu šverc cigareta u Italiji. On i nekoliko njegovih bliskih saradnika, uključujući bivšeg ministra finansija Miroslava Ivaniševića, osumnjičeni su za aktivnosti u periodu između '94. i 2002. godine. Srpski biznismen Stanko Subotić Cane je navodno osiguravao pranje novca, donoseći ogromne sume novca privatnim avionom iz Švajcarske u Crnu Goru i Kipar. Svi osumnjičeni su demantovali bilo kakvu umiješanost u šverc cigareta za šta ih sumnjiče italijanski tužioci.
2008. godine Đukanović je na sopstveni zahtjev saslušan u Bariju gdje je odgovorio na osamdesetak pitanja tužilaca.
Đukanović je bezbroj puta na konferencijama za novinare, ali i na zvaničnim skupovima, u Skupštini Crne Gore, ponavljao da je reč o o legalnom tranzitnom poslu cigareta kroz Crnu Goru, uvjeravajući da je novac od tog posla punio budžet u vrijeme međunarodnih sankcija. Bio je to period kada je i njegov ministar finansija poslanicima priznao da se novac od cigareta iznosio na Kipar poručivši im da nikada neće znati koliko i na kom žiro-računu..
Tužilac Đuzepe Šelzi je na kraju odustao od istrage protiv Đukanovića. Ubrzo se i sam našao pod optužbom da je zloupotrebio službeni položaj.

Đukanović je na vlast došao sa samo 29 godina i to u trenutku kada se Jugoslavija raspadala. Pošto je bio najmlađi premijer u Evropi i nije imao političkog iskustva, mnogi su vjerovali da se neće snaći na ovoj poziciji. Međutim, on ih je demantovao i ostao 30 godina na vlasti.

U dijelu crnogorske javnosti optuživan je zbog nelegalnog bogaćenja, nepotizma, korupcije i uključenosti u druge kriminalne aktivnosti.
Naročito se tereti zbog usluga i privilegija koje je uživao njegov brat Aca. "Radi se o udžbeničkom primjeru dogovorene korupcije", kaže pravni zastupnik crnogorske NVO "Mreža za afirmaciju nevladinog sektora", advokat Veselin Radulović.
Le Monde piše da se Milo Đukanović obogatio od šverca, ali još više od privatizacije, dok je njegov brat Aco milijarder.
Pariski list takođe navodi da je italijansko pravosuđe bezuspješno pokušalo rasvijetliti odnos između političara i kriminala na Balkanu, posebno se interesujući za Đukanovića i njegove navodne veze sa mafijom.

Početkom ljeta 2023. crnogorske nezavisne dnevne novine „Vijesti“ su objavile dio Sky prepiske u kojoj se uhapšeni bezbjednjak Petar Lazović hvalio šefu kavačkog kriminalnog klana oduzimanjem cigareta, ali i kako se, lažno se potpisujući kao njegov brat od strica dopisivao o švercu cigareta, pominjući tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića i njegovog savjetnika Milana Roćena.
2. jula 2023. Đukanović je reagovao na objavljenu Sky prepisku u kojoj se i on pominje, ističući da odbacuje "još jednu u nizu konstrukcija kojima se pokušava izvršiti konačan obračun" sa Demokratskom partijom socijalista i sa njim.

Nova vlast

Đukanovićev DPS prvi put je 2020. godine ostao bez svih poluga vlasti poslije tri decenije.
Izgubio je skupđtinsku većinu i formirana je nova Vlada bez DPS-a. Nakon što je formirana nova vlast je najavila ispunjenje svojih predizbornih obećanja i borbu protiv organizovanog kriminala.
To se nije dogodilo baš odmah (neki kažu da su se čekala kampanja za predsjedničke izbore 2023.), ali se djelom dogodilo.

Na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. pobjedio je Jakov Milatović i Milo Đukanović definitivno gubi vlast.

Ne da majka sina svog

17. aprila 2022 oko 22 časa, Vesna Medenica je na na podgoričkom aerodromu službenicima granične policije predala lična dokumenta.
Umjesto ulaska u avion, dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gdje je ostavku podnijela 2020. godine, ubrzo je odvedena u pritvor.
Noć je provela u podgoričkom Centru bezbjednosti, a dan kasnije privedena je Specijalnom tužilaštvu. Medenica je 17 godina provela na čelnim pravosudnim funkcijama u Crnoj Gori.

Za Medenicu su se proteklih godina vezivale i mnoge afere, među kojima su optužbe za nelegalnu gradnju na primorju, da je zemljište prodala po deset puta većoj cijeni, kao i da je sakrila prihod od 215.000 evra.

Medenica je uhapšena je nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj, njenog sina Miloša i njenog tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta.
U njima sin Miloš tvrdi da je njegova majka upoznata sa njihovim nelegalnim poslovima i da od nje mogu da očekuju zaštitu.
Lalović je uhapšen u decembru 2021. On se sumnjiči da je dio kriminalne organizacije i za navodnu trgovinu drogom. Miloš je dva dana kasnije napustio Crnu Goru.
Medenica je tužiocima ispričala i da nije imala saznanje da je on učestvovao u bilo kakvom poslu sa cigaretama, te da je njena procjena da njen sin nije "ni bio sposoban za tu vrstu posla".

„Vesna Medenica je dominantna osoba, doživljena kao produžena ruka (prethodne) izvršne vlasti u sudstvu i šire", rekla je Tea Gorjanc Prelević iz Akcija za ljudska prava, nevladine organizacije u Crnoj Gori koja prati pravosuđe.
U periodu 2004.godine do 2007. godine obavljala je funkciju predsjednice Tužilačkog savjeta Crne Gore. 2007.godine izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, od strane Skupštine Crne Gore, na prijedlog Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade.
Od 2008.godine do 2014.godine obavljala je funkciju predsjednice Sudskog savjeta Crne Gore u dva mandata. Od strane Sudskog Crne Gore, na jednoglasni predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore, izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore za period od 2014.godine do.2019.godine. Na XI sjednici Sudskog savjeta, jula 2019.godine, jednoglasno je izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda.

Hapšenje Medenice izazvalo i političke potrese - opozicija je optužuje da je bila „temelj režima Mila Đukanovića", koji to negira: „Ima li za ovih 30 godina druge ocjene mojih političkih oponenata nego da sam dio nekih kriminalnih kartela - to su gluposti", rekao je Đukanović novinarima. Dodao je da je sa Medenicom „dugogodišnji prijatelj".
Čini se da je Milo bio prijatelj sa mnogim moćnim ljudima: Pogledaj još jednog njegovog prijatelja.

Hapšenje bivše trostruke predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore predstavlja ozbiljan test za crnogorsko pravosuđe.
21.11.2022, Viši sud u Podgorici je donio rješenje o ukidanju pritvora Vesni Medenici i ponovilo da nema opasnosti od njenog bjekstva.
U obrazloženju Višeg suda o ukidanju pritvora se navodi, između ostalog, da raspoložive činjenice ne ukazuju na konkretnu opasnost od njenog bjekstva, koja bi opravdavala produženje pritvora kao mjere obezbjeđenja prisustva okrivljene u daljem toku postupka ili neke druge mjere za obezbjeđenje prisustva usljed čega je odlučeno da se odbije prijedlog Sprvijalnog državnog tužilaštva.
Specijalno državno tužilaštvo tereti Medenicu da je počinila krivična djela stvaranja kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj.

Suđenje Vesni Medenici, njenom sinu i ostalima okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije, šverc i zloupotrebe, koje je trebalo da počne 04.07.2023. u Višem sudu u Podgorici, odloženo za 6. i 7. septembar.

Specijalni tužilac uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije

Najodgovorniji čovjek za borbu protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori uhapšen je 9. decembra 2022.

Specijalni tužilac Crne Gore Saša Čađenović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih dela zloupotrebe službenog položaja.

Čađenović je javnosti najpoznatiji po aferi "Državni udar" gde je pokušao da optuži srpske državljane i lidere opzicionog Demokratskog fronta da su pokušali da izvrše prevrat u Crnoj Gori i ubiju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Proces su obeležile brojne kontroverze, a presuda Suzane Mugoše (na osnovu tužbe Ćađenovića) je pala na Apelacionom sudu.

Saše Čađenovića se ponovo se našlo u žiži javnosti kada je obznanjeno da je odbacio spise Europola s obrazloženjem da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica. Javnost je posebno zainteresovala fotografija koju je uhapšeni visoki funkcioner ANB-a, Petar Lazović, koji je trenutno u zatvoru zbog kriminalnog đelovanja, inače sin bivšeg šefa SPO-a Zorana Lazovića, poslao fotografiju Saše Čađenovića, specijalnog tužioca, navodnom vođi Kavačkog klana Radoju Zviceru.

Prema pisanju medija sagovornik upoznat sa istragom kazao je da su u do sada kontrolisanim ključnim predmetima protiv “kavčana”, u četiri pronašli Čađenovićevo nezakonito postupanje na štetu države, a u korist mafije.

8.juna 2023. podignuta je optužnica protiv Saše Čađenovića.
Osumnjičenom se stavlja na teret da je, u periodu od sredine 2020. do ove godine, postao pripadnik kriminalne organizacije "Kavački klan", sa ulogom i zadacima da kao specijalni tužilac u ovom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije, da onemogućava da budu otkriveni kao izvršioci najtežih krivičnih dela, da, u slučajevima kad su za to ispunjeni zakonski uslovi, ne predlaže da se pripadnicima organizacije koji su lišeni slobode odredi pritvor i da iz spisa uklanja izveštaje koje je EUROPOL dostavio u postupcima protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih, što je prihvatio i izvršavao u više krivičnih predmeta, odnosno postupaka“, navodi se u saopštenju na sajtu SDT-a.

Određen pritvor bivšem direktoru policije

Da li stvarno nema zaštićenih, ili je ovo tek smjena?

24 jula 2023.. uhapšen je Veselin Veljović, „najmoćniji bezbjednjak od nezavisnosti Crne Gore“.

Prema pisanju štampe Veljović je uhapšen u saradnji sa Agencijom Evropske unije za saradnju u sprovođenju zakona (EUROPOL).

Veljović je prošao je dug put od komandira policijske stanice do najvažnijih policijskih funkcija u državi. Veljović je u dva navrata bio direktor Uprave policije Crne Gore, najvažnije operativne policijske funkcije - od 2007. do 2011. i od 2018. do 2020. Od kraja 2020. godine i smjene vlasti na čelu sa Đukanovićevom DPS, bio je savjetnik za bezbjednost i odbranu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića do 20. maja 2023.
Veljović je uhapšen a u ranim jutarnjima satima, nakon čega je priveden u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, a zatim i kod specijalnog tužioca. Odluku o jednomjesečnom pritvoru je, na predlog Specijalnog državnog tužioca (SDT), donijela sutkinja Suzana Mugoša.

Bivši direktor crnogorske policije Veselin Veljović se tereti odavanje službenih informacija i pomaganje u krijumčarenju cigareta.
Veljović je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivična dela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i krijumčarenje.
Crnogorski mediji navode da je prema nezvaničnim saznanjima predmet formiran u cilju istrage šverca cigareta. Osim Veljovića slobode su lišeni i Mujo Nikočević kojeg bezbednosne službe dovode u vezu sa škaljarskim klanom i Nikola Mrkić. Traga se za Aleksandrom Mrkićem na čijem posedu se prema saznanjima podgoričkih Vijesti nalazi fabrika duvana u Mojkovcu, a kome je Veljović direktno prenosio poverljive informacije.

"Nema nikakve sumnje da Veselin Veljović ni na jedan način nije pomogao Mrkiću da dobije bilo kakvu povjerljivu informaciju, što tužilaštvo sumnja", izjavio je branilac uhapšenog Veselina Veljovića, advokat Nikola Martinović. Pojasnio je da se radi o periodu dok je Veljović bio savjetnik za bezbjednost bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, a ne dok je bio direktor Uprave policije. Ističe da Veljović nije osumnjičen za krijumčarenje.

Dritan Abazović, crnogorski premijer u tehničkoj vladi, napisao je posle hapšenja na Tviteru da je „ruka pravde konačno stigla i do Veselina Veljovića".

Iz Demokratske partije socijalista, kojom je do nedavno predsedavao Milo Đukanović, optužuju Abazovića za „nezapamćene pritiske" na tužilaštvo i da je indikativno da je hapšenje Veljovića uslijedilo baš posle njegovih izjava.