Sportske discipline u doba antike
|
|
Prema legendi igre je pokrenuo kralj Elide Pelop, u spomen na
pobjedu u utrci kolima nad tastom Enomahom i vjenčanje s
Hipodamijom.
Prema drugoj legendi olimpijske igre je utemeljio sam Herkul u čast
svoje pobjede nad kraljem Augijem, |
Boks - šakanje
Antičko
šakanje je imalo manje pravila nego današnji boks. Borilo se bez
rundi sve dok jedan od boraca ne bi bio nokautiran ili ne bi priznao
da je pobijeđen. Za razliku od modernog sporta, tada nije bilo
pravila prema kojem se protivnik nije smio smije udarati na podu.
Nisu postojale niti težinske kategorije već samo dvije starosne
grupe: muškarci i mladići. Umjesto današnjih rukavica, antički borci
su omatali dlanove i zapešća kožnim remenjem. |
Hrvanje
Slično
kao i u modernom sportu, natjecatelj je trebao baciti protivnika na
zemlju, na leđa ili ramena. Tri takva bacanja bila su potrebna za
pobjedu. Zabranjeno je bilo gristi protivnika i hvatati ga za
genitalije, ali je bilo dozvoljeno lomiti protivnikove prste.
Hrvanje je postojalo kao posebna disciplina i kao dio pentatlona.
|
Pankration
Ovaj sport je bila vrlo gruba kombinacija šakanja i hrvanja. Pravila
su sprječavala samo griženje, kopanje očiju te grebanje i kidanje
nosa i ustiju noktima. Udaranje u trbuh i genitalije, što je protiv
pravila u većini modernih sportova, bilo je potpuno ispravno. Poput
šakanja i hrvanja i ovdje nije bilo kategorija već su se
natjecatelji dijelili na mladiće i muškarce.
Pankration je svojom brutalnošću bio sličan današnjem ultimate
fight-u. Ovaj sport su ljudi fanatično voljeli ili prezirali.
|
Utrka kola
Utrke kola i jahanje su jedine discipline koje se nisu održavale na
stadionu već na hipodromu. Održavane su utrke dvoprega i
četveroprega, a posebno su odvojene bile utrke za mlade i odrasle
konje. Dužina staze je za sve bila dvanaest krugova oko hipodroma,
ukupno oko devet milja.
|
Jahanje
Dužina
jahaće staze je bila šest krugova, što je bilo četiri i po milje.
Ovdje su također bile odvojene utrke za mlade i odrasle konje. Samo
bogati su si mogli priuštiti novac za dobre konje, treninge, opremu
i dobrog jahača. Zbog toga su za pobjedu oni dobivali maslinov
vijenac umjesto jahača ili konja. |
Bacanje diska
Ritam i preciznost atlete koji baca disk bili su jednako važni kao i
njegova snaga. Disk je bio izrađen od kamena, bronze ili čak olova,
oblikom sličan letećem tanjuru. Veličina i težina diska bile su
različite kod mladića i muškaraca.
|
Koplje
Koplje je bilo drveno, dužine oko 1,70 do 1,90 m. Vrh mu je bio
zašiljen ili je imalo dodan metalni šiljak. Na centru ravnoteže
koplja je bila omotana kožna vrpca. Pravilan hvat koplja je
povećavao preciznost i daljinu bacanja.
|
Trčanje
Trčanje je od početka bilo posebna disciplina a kasnije je postalo
dio pentatlona. Najstarija utrka je bila stadion, trčanje u dužini
od jednog stadija, 192 m. Postojala je i trka od dva stadija, 384 m.
Dugoprugaške trke su se trčale na daljinu od 7 do 24 stadija (1 344
do 4 608 m). Posebne trke su se trčale na daljinama od dva do četiri
stadija (384 do 768 m), ali pod punom ratnom opremom vojnika
oklopnika (hoplita) koja su sačinjavali štit, šljem, prsni oklop i
nazuvci ukupne težine oko 25 kg. Ova trka je održavala uvijek
potrebnu borbenu spremnost i snagu grčkih vojnika.
|
Petoboj
(Pentatlon)
Klasični petoboj je imao pet disciplina:
-
bacanje diska
-
bacanje koplja
-
skok u dalj
-
trčanje
-
hrvanje
|
Maratonska trka nije bila disciplina na antičkim olimpijskim
igrama.
Prvi put je uveden na prvim modernim igrama 1896. g. u Ateni. Trči
se u spomen na Fidipida, legendarnog trkača, koji je nakon bitke kod
sela Maratona 490. g. pr. Hrista pretrčao udaljenost od 42 km da bi
dojavio Atinjanima o pobjedi Grka nad Perzijancima. Nakon što
je donio vijest, viknuvši pobjeda! - nike, pao je
mrtav. Herodot je napisao da je nastavio trčati slijedeća dva dana
sve do Sparte (oko 250 km) da bi i tamo javio dobru vijest. Dužina
današnje maratonske trke od 42 195 m je određena na olimpijskim
igrama u Londonu 1908. g.
|
U kasnijem razdoblju
olimpijskih igara uvedena su i natjecanja u umjetnosti: slikarstvo,
kiparstvo, muzici, govorništvu, glumi; natjecalo se i u ljepoti
tijela - nešto kao današnja natjecanja u bodybuilding-u. |
|