Drevne Olimpijske igre
|
|
Priču o drevnim Olimpijskim igrama počećemo sa
njihovim krajem.
Svoju pravu vrijednost antičke Olimpijske igre
počele su gubiti 146 godine p.n.e. kada su Rimljani osvojili Grčku i
nametnuli svoju vlast.Istina, one su i dalje postojale, na nekima su
učestvovali i imperatori Tiberije i Neron, ali oni su morali biti
pobjednici, bez obzira na sve.
|
Neron nije samo
zapalio Rim već je postao i olimpijski pobjednik, u što su svi
sumnjali |
Sem toga, da bi napravili što veću razonodu za sebe,
Rimljani su na Igrama uveli i neke cirkuske tačke, čak i gladijatorske
borbe, što je već tada pomutilo "duh olimpizma".
Rimski imperator
Teodosije I ukida Olimpijske igre, jer je on tada hrišćanstvo
proglasio zvaničnom religijom svog carstva, a Olimpijske igre nazvao
"glavnim izvorom jeresi", pa je po nagovoru biskupa Ambrozija i
ukinuo igre.
|
Koliko i od kad
traju Olimpijske igre? |
Sportske discipline u
doba antike |
Politika i sport u
antičko doba |
Navijači u doba antike |
Žene i antičke olimpijske
igre |
Varanje na igrama
Ni u stara vremena nisu baš svi sportaši
ispunjavali grčke ideale časti, slave i izvrsnosti.
Najstariji
poznati prekršitelj pravila je bio Eupol iz Tesalije, koji je
podmićivao druge borce na 98. igrama. Može se reći da je Eupol
začetnik prevara u sportu, a u boksu prvi koji je registrovan.
Za svoju prevaru bio je izbičevan.
Kalip iz Atene je potkupio
svoje protivnike u pentatlonu na 112. igrama.
Na 226. igrama dva
egipatska boksera, Didas i Sarapamon, kažnjeni su zbog namještanja
međusobne borbe.
Takvi prevaranti su morali sami finansirati
izgradnju
vlastitih kipova s natpisima da su prevaranti. Kipovi su postavljani uz put koji je
vodio od Zeusovog oltara do ulaza u stadion, kao opomena sportašima
koji su tuda prolazili, i naravno, kao stup sramote tim varalicama.
|
Jesu li antički
olimpijci bili amateri ili profesionalci?
U novije vrijeme mnogo se govorilo o amaterima i profesionalcima na
modernim olimpijskim igrama. Ovo svakako nije bio problem u antičko
vrijeme pošto su sportaši tada primali nagrade.
Sama riječ
"atleta" u Grčkoj je značila "onaj koji se
takmiči za nagradu".
Na igrama opisanima u Homerovoj Ilijadi, koje je organizirao Ahilej
u čast poginulom prijatelju Patroklu, dijeljene su bogate nagrade:
plemeniti metali, skupocjeno posuđe, volovi i žene.
Prema nekim
izvorima ako bi neki Atenjanin pobijedio na Olimpijskim igrama dobio
bi 500 drahmi od svog grada, što je bilo golemo bogatstvo. U 5.
vijeku N.E. atinski olimpijski pobjednici su imali pravo na doživotnu
besplatnu hranu u gradskoj vijećnici. Toliko o idealima.
Moto je tada bio „Sa štitom ili na njemu“. |
Još dvije zabune vezane za antičke Olimpijade:
-
Antičke
olimpijske igre su prvenstveno bile religijska svečanost u čast
vrhovnom bogu Zeusu. Održavale su se krajem augusta ili početkom
septembra u Olimpiji, Zeusovom svetištu na jugozapadu
Peloponeza. U Zeusovu čast na polovici prvog (na početku i
jedinog) natjecateljskog dana prinosila se i hekatomba, žrtva od
100 volova. Olimpija je dobila ime po najvišoj grčkoj planini
Olimpu, prebivalištu grčkih bogova.
Grčki istoričar Timej je razdoblje između
olimpijskih igara nazvao Olimpijadom što se danas pogrešno
koristi za same igre.
-
Na antičkim olimpijskim svečanostima nije
bilo svečanog otvorenja s olimpijskom bakljom i plamenom kao na
otvorenju današnjih igara. Baklja i plamen potječu s modernih
igara u Amsterdamu 1928. g.
|
Sumnja se da su još Rimljani dopingovali konje
Poznato je da su već antički Grci koristili
posebnu prehranu i napitke za stimulaciju da bi postali snažniji;
hrvači su jeli ogromne količine mesa da izgrade mišiće. U utrkama
kočija u starom Rimu, kočijaši su hranili svoje konje posebnim
pripravcima ne bi li brže trčali, a sami su uzimali biljne napitke
za snagu. |
Najuspješnji olimpijac - Leonidas s Rodosa
Leonidas s ostrva Rodosa najuspješniji je
olimpijac svih vremena: na Igrama u Olimpiji na Peloponezu Leonidas
je između 164. i 152. godine prije nove ere pobjeđivao u trkama na
jedan stadij (192 metra i 27 centimetara), na dva stadija -
"diaulos" (384 metra i 52 centimetra) i u trčanju u punoj ratnoj
opremi. Pobjeđivao je na svakoj od četiri Olimpijske igre i to po
tri puta. Izborio je 12 pobjeda, što bi danas bilo 12 zlatnih
olimpijskih medalja. |