|
Sve
je stvar doživljaja. Pa i Nova godina.
A
u svijetu prevara sve je mnogo lakše ako su tu djeca. I roditelji...
jer oni žele samo najbolje svojoj djeci. Pa nerijetko skupa
podjetinje.
Što
se tiče novogodišnjih legendi jednim djelom smo ih obradili kod svetog
Nikole -vidi Top 10-, a ovdje ćemo samo da damo nekoliko prigodnih
natuknica uz trenutno aktuelne praznike
Najčuvenija novogodišnja priredba - bečki novogodišnji koncert - Das Neujahrskonzert der Wiener Philharmoniker-
svoju tradiciju započeo
je 31.12.1939. godine. Svi koji znaju išta o istoriji neka
se zamisle, a ostali mogu da i dalje uživaju u veselim polkama i
valcerima bečkih dječaka: Prosit Neujahr!
|
A
što se tiče Djeda Mraza. Opšte je poznato da je Djed Mraz marketinško
čedo koka kole. Svoj
izgled je dobio tek 1931. kad je kompanija "Koka- Kola" zaposlila
umjetnika Hudona Sanbloma da nacrta Djeda Mraza za novogodišnju
kampanju.
Kao uzor mu je poslužio penzionisani putujući prodavac koka-kole, kome je obukao crveni mantil sa
bijelim krznom, jer su to tradicionalne boje ove kompanije. Tako stilizovan
"novi" Djeda Mraz, prvi put se pojavio u časopisu "Sandej ivning post". Sve do 1966. godine, Sanblom je stalno razvijao nove
likove i scenarije za "koka-kolu", pa samim tim i za Djeda Mraza.kreirao je najmanje jednog radosnog
djedicu za novogodišnju marketinšku kampanju. Ho, ho,
hooo...
|
Djeca iz svih krajeva
svijeta slala su pisma Djeda Mrazu u Finsku, Norvešku, Švedsku, Kanadu, čak i Eskimima na Grenlandu, ali nikada nisu dobijala odgovor. Onda je
finska pošta otvorila malu ispostavu na polarnom krugu, a učenice koje su tu radile počele su da odgovaraju na pisma upućena
Djeda Mrazu. Djeda Mraz je od 1985. do danas primio 11,1 milion pisama. Legenda je rođena, a Finska je postala jedina prava postojbina
Djeda Mraza. U danima pred Božić na aerodrom Djeda Mraza sleti i po 400 čarter aviona sa 70.000
posjetilaca. Oni dolaze iz svih krajeva svijeta da bi vidjeli Djeda Mraza i razgovarali s njim. Turistička industrija zvana
Djed Mraz obezbjeđuje danas posao stotinama Laponaca i ostvaruje godišnji profit od 500 miliona evra. |
|
|