Poncijeve šeme

Poncijeva šema način je investicione prevare koju je tokom dvadesetih godina 20. vijeka u SAD-u uspješno koristio talijanski prevarant Čarls Ponci (Charles A. Ponzi), po kome je kasnije dobila i ime.
To je vrsta prevare u kojoj se novac sakupljen od gomile kasnijih "investitora" (čitaj: pušača) koristi za isplatu nekih (dakle ne svih) ranijih "investitora" koji cijeloj prevari daju prividni legitimitet, te privlače daljnje "investitore".
U cijeloj se operaciji ništa ne proizvodi niti istražuje ili prodaje, niti se otvaraju radna mjesta. Jedino se pune džepovi inicijatora cijele prevare.

Malo matematike
Geometrijska progresija kod piramide

Jedan od razloga zašto kod ljudi prolaze piramidalne prevare je što ljudski um očito nema mogućnost intuitivnog sagledavanja geometrijske progresije.

Zašto u stvari piramidalne šeme ne mogu svima donijeti profit?
Zbog matematike, naravno.
Evo jedne tabele koja teorijski prikazuje o kakvim se ogromnim brojkama radi. Navedena su dva primjera, u kojima svaki sudionik mora naći 5 odnosno 6 novih investitora

Potrebno je svega 12-14 koraka (iteracija-krugova igre) kako bi bilo obuhvaćeno cijelo stanovništvo Zemlje, uključujući i novorođenčad. Zato su piramidalne šeme zabranjene u većini zemalja svijeta, bar u onoj većini gdje zakonodavci vladaju elementarnom matematikom.

---

Ko je bio Charles A. Ponzi po kojem su piramidalne sheme dobile ime

Priča počinje krajem I. svjetskog rata koji je ostavio evropski monetarni sistem u pravom kaosu, te su gotovo sve evropske valute strahovito izgubile svoju vrijednost prema američkom dolaru.
Ponzi je došao na ideju kako tu činjenicu iskoristiti. Njegovi su agenti trebali širom Evrope mijenjati dolare (prikupljene od investitora) u evropske valute, te potom kupovati međunarodne poštanske kupone. Ti bi se kuponi potom u USA ponovo promijenili u dolare. Tako bi se za kupon kupljen u Parizu za deprecirane franke u vrijednosti 50 centi, u Bostonu (u kojem je bilo sjedište cijele operacije) dobio cijeli dolar. Četrdeset hiljada ljudi se pomamilo za tom operacijom zvučno nazvanom Securities Exchange Co.
Sve je išlo mirno dok se prvi investitori nisu počeli hvaliti kako su za samo 45 dana ostvarili profit od 50% za uloženi novac.
Uskoro je Ponzi bio doslovce opsjednut ljudima željnim brze zarade.
Svako se htio obogatiti. Ponzijevi su namještenici radili do kasno u noć slažući novac na široke stolove. Naime, nisu ga mogli dovoljno brzo brojati. Masovna je histerija bogaćenja postala tolika da su se morali umiješati i državni organi.
Iz Savezne pošte dokazivali su da Ponzi nije mogao ostvariti takve fantastične profite, budući da u opticaju naprosto nije bilo dovoljno kupona. Zainteresirao se i francuski ministar za financije koji je rekao da Ponzi laže, te da se i u Francuskoj za poštanske kupone vrijednosti jednog dolara takođe mora platiti dolar.
No, kako je Ponzi u međuvremenu kupio dvije solidne firme, hladno je izjavio kako se on uopšte nije niti bavio preprodajom poštanskih kupona, već je sve to naprosto bio način da se zavara konkurencija. Usprkos neugodnim pitanjima, nastavio je isplaćivati "investitorima" njihove "zarade".
No, uskoro je neko otkrio kako Ponzi nije nikakav financijski genij, već talijanski imigrant koji je u Kanadi zbog prevara odrobijao tri godine zatvora.
Potom se doselio u SAD, gdje je zbog novih prevara u zatvoru proveo daljnje tri godine. Povjerenje u Ponzija bilo je poljuljano, novi "investitori" nisu više pristizali, te nije bilo svježeg novca za isplatu prijašnjih "investitora". Sredinom 1920. godine došlo je do potpunog sloma, te je Ponzi uhapšen, na užas ogromne mase ljudi koji su očajavali za svojim novcem bačenim u vjetar. Iz zatvora je oslobođen tek 1934. godine, te odmah deportiran u Italiju. Tamo se zaposlio za neku talijansko-brazilsku prevozničku avio kompaniju. No, taj posao nije išao najbolje, te je umro u Riu u potpunoj bijedi.

  Na vrhuncu popularnosti slavljen je kao najveći živući Talijan.
"Griješite", skromno bi odgovarao Ponzi, "ta Kolumbo je otkrio Ameriku i Marconi radio".
"Ali Charlie, pa ti si otkrio novac" laskali bi mu obožavatelji. 

---

Sedamdesetak godina kasnije dogodilo se deja vu, već viđeno.
Slom komunizma, je umjesto zdrave i konkurentske ekonomije, umjesto berzanskih transakcija uveo nakaznu varijantu lota: renesansu piramidalnih šema. Poput elementarne nepogode piramidalne šeme su prohujale su zemljama srednje i istočne Evrope zahvaćenim tranzicijom. Dafina, Jezda i kompanije, sjećate li se... ili nije bilo dovoljno.

---

Ruja Ignatova je 2014. dokazala da nije.

Dok je ćurana biće i podvarka...