Šta ima, šta i kako je bilo?
Smatra se da su prve Olimpijske igre održane 776. g. p.n.e. Koji su sve sportovi, odnosno koje su discipline bile zastupljene na Olimpijskim igrama prije 776. godine p.n.e, zaista niko sa sigurnošću ne može da kaže, ali zato zahvaljujući spisima i arheološkim nalazištima, pouzdano se zna da je 776. godine p.n.e. na Olimpijskim igrama postojala samo jedna disciplina, a to je trčanje na jedan stadij. To je dužina koja odgovara krugu elipsastog borilišta, a od riječi stadij je postala i današnja riječ stadion. Neki smatraju da je ta dužina iznosila 192,27 metara, ali ona se mijenjala od Igara do Igara, pa je čak varirala i do 15 metara. Drugi, tvrde da je to dužina 600 koraka koje je napravio junak Herkulese udahnuvši vazduh samo jednom. U svakom slučaju, od te prve trke na jedan stadij izrodila se današnja moderna trka na 200 metara. Poznato je i to da je prvi pobjednik bio kuhar iz grada Elide Koroibos. Prema nekim je literarnim izvorima utrka od jednog stadija bila jedina disciplina na prvih 13 olimpijskih svečanosti sve do 724. g. p.n.e.. Od 776. g. p.n.e. na sljedećim, 14. igrama u program se uvodi i utrka na dva stadija. Na 15. igrama je uvedeno trčanje na osam stadija a na 18. pentatlon. Kasnije je uveden boks (pankration), trčanje u vojnoj opremi i konjičke discipline. Proširenjem programa i uvođenjem natjecanja za mladiće trajanje igara se produljilo na pet dana. Prvog dana su se natjecali trubači. Drugi su se dan natjecali mladići a treći je dan bilo natjecanje za odrasle u trčanju i borilačkim sportovima. Četvrti su se dan odvijale konjičke utrke, pentatlon i utrka hoplita. Zadnjeg, petog dana su ovjenčavani pobjednici uz velika slavlja i žrtvovanja njima u čast.   Igre su održavane u Olimpiji svake četiri godine u sljedećih gotovo dvanaest stoljeća.