Drevne Olimpijske igre

Priču o drevnim Olimpijskim igrama počećemo sa njihovim krajem.

Svoju pravu vrijednost antičke Olimpijske igre počele su gubiti 146 godine p.n.e. kada su Rimljani osvojili Grčku i nametnuli svoju vlast.Istina, one su i dalje postojale, na nekima su učestvovali i imperatori Tiberije i Neron, ali oni su morali biti pobjednici, bez obzira na sve.

Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus

Neron nije samo zapalio Rim već je postao i olimpijski pobjednik, u što su svi sumnjali

Sem toga, da bi napravili što veću razonodu za sebe, Rimljani su na Igrama uveli i neke cirkuske tačke, čak i gladijatorske borbe, što je već tada pomutilo "duh olimpizma".

Rimski imperator Teodosije I ukida Olimpijske igre, jer je on tada hrišćanstvo proglasio zvaničnom religijom svog carstva, a Olimpijske igre nazvao "glavnim izvorom jeresi", pa je po nagovoru biskupa Ambrozija i ukinuo igre.

Koliko i od kad traju Olimpijske igre?

Sportske discipline u doba antike

Politika i sport u antičko doba

Navijači u doba antike

Žene i antičke olimpijske igre

Varanje na igrama

Ni u stara vremena nisu baš svi sportaši ispunjavali grčke ideale časti, slave i izvrsnosti.

Najstariji poznati prekršitelj pravila je bio Eupol iz Tesalije, koji je podmićivao druge borce na 98. igrama. Može se reći da je Eupol začetnik prevara u sportu, a u boksu prvi koji je registrovan. Za svoju prevaru bio je izbičevan.

Kalip iz Atene je potkupio svoje protivnike u pentatlonu na 112. igrama.

Na 226. igrama dva egipatska boksera, Didas i Sarapamon, kažnjeni su zbog namještanja međusobne borbe.

Takvi prevaranti su morali sami finansirati izgradnju vlastitih kipova s natpisima da su prevaranti. Kipovi su postavljani uz put koji je vodio od Zeusovog oltara do ulaza u stadion, kao opomena sportašima koji su tuda prolazili, i naravno, kao stup sramote tim varalicama.

Jesu li antički olimpijci bili amateri ili profesionalci?

U novije vrijeme mnogo se govorilo o amaterima i profesionalcima na modernim olimpijskim igrama. Ovo svakako nije bio problem u antičko vrijeme pošto su sportaši tada primali nagrade.

Sama riječ "atleta" u Grčkoj je značila "onaj koji se takmiči za nagradu".
Na igrama opisanima u Homerovoj Ilijadi, koje je organizirao Ahilej u čast poginulom prijatelju Patroklu, dijeljene su bogate nagrade: plemeniti metali, skupocjeno posuđe, volovi i žene.

Prema nekim izvorima ako bi neki Atenjanin pobijedio na Olimpijskim igrama dobio bi 500 drahmi od svog grada, što je bilo golemo bogatstvo. U 5. vijeku N.E. atinski olimpijski pobjednici su imali pravo na doživotnu besplatnu hranu u gradskoj vijećnici. Toliko o idealima.

Moto je tada bio „Sa štitom ili na njemu“.

Još dvije zabune vezane za antičke Olimpijade:

  • Antičke olimpijske igre su prvenstveno bile religijska svečanost u čast vrhovnom bogu Zeusu. Održavale su se krajem augusta ili početkom septembra u Olimpiji, Zeusovom svetištu na jugozapadu Peloponeza. U Zeusovu čast na polovici prvog (na početku i jedinog) natjecateljskog dana prinosila se i hekatomba, žrtva od 100 volova. Olimpija je dobila ime po najvišoj grčkoj planini Olimpu, prebivalištu grčkih bogova.
    Grčki istoričar Timej je razdoblje između olimpijskih igara nazvao Olimpijadom što se danas pogrešno koristi za same igre.

  • Na antičkim olimpijskim svečanostima nije bilo svečanog otvorenja s olimpijskom bakljom i plamenom kao na otvorenju današnjih igara. Baklja i plamen potječu s modernih igara u Amsterdamu 1928. g.

Sumnja se da su još Rimljani dopingovali konje

Poznato je da su već antički Grci koristili posebnu prehranu i napitke za stimulaciju da bi postali snažniji; hrvači su jeli ogromne količine mesa da izgrade mišiće. U utrkama kočija u starom Rimu, kočijaši su hranili svoje konje posebnim pripravcima ne bi li brže trčali, a sami su uzimali biljne napitke za snagu.

Najuspješnji olimpijac - Leonidas s Rodosa

Leonidas s ostrva Rodosa najuspješniji je olimpijac svih vremena: na Igrama u Olimpiji na Peloponezu Leonidas je između 164. i 152. godine prije nove ere pobjeđivao u trkama na jedan stadij (192 metra i 27 centimetara), na dva stadija - "diaulos" (384 metra i 52 centimetra) i u trčanju u punoj ratnoj opremi. Pobjeđivao je na svakoj od četiri Olimpijske igre i to po tri puta. Izborio je 12 pobjeda, što bi danas bilo 12 zlatnih olimpijskih medalja.