Internet se predstavlja obično kao neprofitna organizacija. Da li je to tako, odnosno koliko je to istina nećemo odgovoriti, ali ako baš nemate pojma o Internetu, malo je čudno da gledate ove stranice.

Internet predstavlja jednu vrstu ogledala svijeta u kome živimo.

Šta korisnici rade na Internetu? 

Ako se provede anketa (po svim izvorima) za  50% učesnika ankete najvažniji servis Interneta je Web, za sledećih 42% elektronska pošta, 7% je uglavnom zainteresovano za prenos fajlova, dok se preostali procenat interesuje za konferencije (news). 

To je vjerovatno istina, ali šta ovih 50% gleda na Internetu to je diskutabilno.

Rijetki priznaju da posjećuju erotske i slične portale, pa bi ostalo tajna zašto ih ima toliko.

Za one koji se ozbiljno bave marketing analizom znaju da to i nije baš neka velika tajna.

Odgovor bi se lako mogao pronaći u praćenju frekvencije pretrage po ključnim riječima vezanim za ciljane teme.

Mada mojTim nije ekipiran za ovakvu vrstu analize, ostaje da mu vjerujete na riječ da veliki (zaista veliki) broj korisnika Interneta pristupa portalima koji nose eufeministički naziv za odrasle.

Ne želeći da pretjeramo nećemo se opterećivati procentima i procjenama (koje idu čak do 50%) već ćemo reći da je shodno interesu i najveći broj prevara na Internetu vezan za različite seksualne teme.

Seksualnost i pojave vezane uz seksualnost su neosporno interesantne i stručnjacima i laicima. Zašto se i nezavisni portali s tim sadržajem kontrolišu?  Praćenjem interesa pogotovo devijantnih sadržaja (pedofilskih, SM  i slično) moguće je doći do obavještajno zanimljivih podataka.  Ova vrsta portala je uvijek su neka vrsta zamke, vidi više

Severina

Najveći interes i Internet zemljotres na Balkanu izazvala je Severina sa svojim kućnim videom. mojTim smatra ovo više prevarom nego porno skandalom.

Ako Severina govori istinu kad tvrdi da joj je kaseta s filmom ukradena osam mjeseci prije nego što se pojavila, ko je lopovu rekao da kaseta postoji? I šta to ima u Sevinoj kući kad lopovi kradu kasete?

Pogledajte našu malu analizu:  Severina i računarska pismenost 

Kako je izgledao prvi erotski simbol na Balkanu saznajte u malom prikazu glumice iz križaljki.       Ko je Ita Rina?

Mi smo bili dio svijeta i bez Interneta

Da ne ostanemo na ovim pomalo bizarnim prevarama vezanim za Internet pogledajte  i nekoliko klasičnih Internet zamki:  krađa identiteta

Po informacijama američke Federal Trade Commissiona je 2008. godine krađom je identiteta pogođeno je oko 41 milion Amerikanaca. U prosjeku jedna žrtva gubi između 500 i i 5000 US dolara, najčešće se ukradeni identitet koristi za kupovinu. Identitet 15% žrtava iskorištava se za ostale svrhe najčešće za falsifikovanje pojedinih vladinih dokumenata, koji se onda zlupotrebljavaju, npr. kao garancije za kredite.  

Krađa podataka na Internetu obavlja se različitim tehnikama a najpopularniji je   phising-pecanje vidi.   Ova vrsta prevare svoje ime: pecanje je dobila zbog toga što se izvodi na način da prevarant pošalje poruku: mamac u kojoj traži neke podatke Korisnik u velikom broju slučajeva nije svjestan da je žrtva prevare.

Fišing se može podvesti pod neku vrstu spam napada, ali zlonamjernog spama. Pod spamom se podrazumjeva neželjena pošta -smeće.

Više o tome šta se podrazumjeva pod spamom možete vidjeti u  komentaru iz knjige Računarski Sveznadar.

Spam je svojevrstan vid marketinga, koji pojedine firme koriste bez zlih namjera. U tom slučaju možemo govoriti o dosadnim reklamama koje troše naše vrijeme, jer nerijetko stižu u vidu službene pošte.

Izdvajamo kao potencijalno opasnu ponudu lažnih sredstava za potenciju. Vijagra koja Vam se nudi putem Interneta, po višestruko nižoj cijeni, ne samo što neće djelovati, već može da ima i učinke opasne po zdravlje. Inače, kupovina lijekova Internetom se ne preporučuje i koristite je samo u krajnjoj nuždi.  Napominjeno da je kod većina zemalja (EU) pa i kod nas zabranjeno reklamiranje lijekova. Dopušteno je da se napiše broj registracije kod određene ovlaštene agencije za lijekove, ali svaka informacija tipa najbolji, sigurno liječi i slično izaziva sumnju i gotovo uvijek znči prevaru i falsifikat.

Specijalni i najopasniji slučaj fišinga je farming preuzimanje-presretanje-pharming. Koristi se koncept prevare gdje Vas „na putu“ do web sajta koji ste ukucali na računaru, presretne klonirani sajt na koji sa punim povjerenjem ukucate svoje podatke.

Postoje mnogobrojni računarski virusi koji mogu nanijeti štetu računaru. Ovdje se nećemo baviti time šta su virusi i kako mogu da napadnu računar već ćemo se zadržati na dvije vrste virusa trojance i dajleri, koje se uobičajeno šire Internetom.

Pozivari -Dialeri su programi koji preusmjeravaju Internet vezu sa lokalnog provajdera na stranog, praveći korisniku velike troškove i ostvarujući solidan profit.

Ako pristanete (voljno ili nevoljno) prekida se veza sa ISP čije usluge koristimo i konektuje se na neku, najčešće udaljenu destinaciju, što uzrokuje visok telefonski račun.

Zadatak trojanca je da pronalazi datoteke koje sadrže šifre potrebne za instaliranje na računar, server ili konektovanje na Internet i distribuira ih udaljenom hakeru. Obično je maskiran, tako da se korisniku prikazuje kao program za arhiviranje, igra ili sl.

Zbog masovnosti koju Internet omogućava, ove prevare prevazilaze zakonsku odrednicu sitne prevare, naime moguće je kumulativno zbrajanje zaprijećene kazne, pa je važno da bez obzira koliko malo bili oštećeni prijavite prevaru.

Nadam se da ovdje izneseni primjeri neće da vas pokolebaju u korišćenju Interneta. Svjetska mereža ima mnogo više prednosti od ovdje navedenih opasnosti.

Uostalom, i odbrana od opasnosti je jedna od draži i stavrnog i virtuelnog života.