Ekonomska analiza i istina

5.1.1 Hipokrit /Hipokrat

"OTAC MEDICINE"

-Medicinske reminiscencije-Velikani i predhodnici moderne medicine-Hipokrat

Stari Grci su vjerovali da su bolesti prouzrokovane voljom bogova. Bolesti su bile određene kao kazne bogova. A, ukoliko se bogovima pridonese određena žrtva oni bi tada podarili ljudima zdravlje ili ozdravljenje.

Takvo razmisljanje nije tipično samo za ljude tog doba. Prije nastanka savremene medicine, rašireno je bilo shvatanje da bolest ima natprirodan uzrok, pa tako . "Influenca", riječ koja označava gripu, u prevodu znači neko pod lošim utjecajem zvijezda.

Prema pripovijedanjima, grčku medicinu je osnovao Hipokrit (rođen oko 460 p.n.e.) sa ostrva Kos. (Treba razlikovati "oca medicine" Hippocrates of Cos, od poznatog matematičara Hippocrates of Chios-(470BC - 410BC).)

U djelima koja mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je nauke od magije i praznovjerja, skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se zato smatra ocem naučne medicinske misli.

Prema Hipokritovoj medicinskoj tradiciji najvažnije sredstvo protiv bolesti je uzdržanost i zdrav način života.

Prirodno stanje čovjeka je da bude zdrav. A kada se bolest pojavila, uzrok je što je priroda "skrenula s puta" zbog tjelesne ili duševne neravnoteže.

Zdrav duh je u zdravom tijelu, a tome vodi harmoničnost i uzdržanost.

Glavno dostignuće Hipokrita nije u nekom određenom otkriću ili lijeku, već u postavljanju temelja medicine na opažanju, iskustvu i racionalnoj misli.

Jedan primjer je njegovo proučavanje epilepsije. Prije nego da se složi sa svojim suvremenicima da je to "sveta bolest", on ih se odrekao u svome djelu, O svetoj bolesti, i proglasio "vračevima, lažnim iscjeliteljima vjerom i šarlatanima". On ih je kritizirao kao neke koji "nemaju ideju što učiniti niti što ponuditi bolesniku...pa su etiketirali ovu bolest svetom kako bi prikrili svoje neznanje". On nastavlja da epilepsija nije više "božanska ili sveta nego bilo koja druga bolest" i postulira da "je mozak uzrok tome stanju, kao i drugih sličnih najozbiljnijih bolesti." On nije samo utvrdio uzrok, nego je preporučio disekciju koze radi testiranja te pretpostavke.

U drugom djelu: 'Zrak, vode, mjesta', Hipokrit je proučavao djelovanje okoline na zdravlje i položio temelj epidemiologije.

Hipokritove novatorske ideje prenijete su Aleksandrijskoj školi. Oni su postavili temeljna otkrića u domeni anatomije i fiziologije. Njihova otkrića uključuju funkcije čovjekova živčanog, reproduktivnog i probavnog sistema.

Kada danas spominjemo ljekarsku etiku te odredbe i ideje vuku porijeklo od Hipokrita.

Tekst Hipokritove zakletve

"U trenutku kad stupam među članove liječničke profesije svečano obećavam da ću svoj život staviti u službu humanosti. Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje. Svoj poziv obavljat ću savjesno i dostojanstveno. Najveća briga će mi biti zdravlje mog bolesnika. Poštivaću tajne onoga ko mi se povjeri. Održavat ću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja. Moje kolege bit će mi braća. U obavljanju dužnosti prema bolesniku neće na mene utjecati nikakvi obziri, vjera, nacionalnost, rasa, politička ili klasna pripadnost. Apsolutno ću poštivati ljudski život od samog početka. Niti pod prijetnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja u onom što je suprotno zakonima humanosti. Ovo obećavam svečano, slobodnom voljom pozivajući se na svoju čast."

Hipokrit ili Hipokrat

Vjerovatno pod utjecajem engleskog, riječ hiporit se često upotrebljava i u smislu licemjer. (Npr. hipokrizija) Bez zluradosti i zle namjere razmislite i o tome, a posebno ako se npr. škola tako zove: SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA ''HIPOKRIT'', SRBIJA, NOVI SAD, JANKA HALKOZOVIĆA 26 ...